Imate potraživanje prema dužniku u Hrvatskoj ili drugoj državi Europske unije? Hrvatsko pravo, u skladu s EU propisima, omogućuje brzu i učinkovitu naplatu duga, čak i u prekograničnim situacijama. Putem ovršnog postupka i europskog platnog naloga, strani vjerovnici mogu ostvariti svoja prava bez dugotrajnih sudskih sporova i složene birokracije.

Uz pravilan izbor postupka i stručnu pravnu podršku u Hrvatskoj, naplata potraživanja može biti jednostavna, sigurna i pravno učinkovita – bez obzira na državu u kojoj se vjerovnik ili dužnik nalazi.

Kako bi sud ili javni bilježnik mogao postupati, prijedlog za ovrhu mora biti jasan i potpun. U njemu se navode podaci o sudu, strankama (ovrhovoditelju i ovršeniku), njihovim zastupnicima, kao i osobni identifikacijski brojevi, kada su propisani. Također se mora naznačiti ovršna ili vjerodostojna isprava, precizirati tražbina koja se potražuje, odabrati sredstvo i predmet ovrhe te prijedlog mora biti potpisan.

Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave (npr. računa, izvoda iz poslovnih knjiga), prijedlog dodatno sadrži platni nalog, kojim se ovršeniku nalaže da u određenom roku dobrovoljno podmiri dug prije prisilne naplate.

Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom sudu na propisanom obrascu.

Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, prijedlog se u pravilu podnosi elektroničkim putem, a predmeti se automatski dodjeljuju javnim bilježnicima koji postupaju kao povjerenici suda.

Ovrhovoditelj može u svakom trenutku povući prijedlog za ovrhu, u cijelosti ili djelomično, bez pristanka ovršenika. U tom slučaju sud obustavlja postupak, a ovrhovoditelj ima pravo kasnije ponovno pokrenuti ovrhu. Ako se tražbina namiri, smatra se da je prijedlog povučen u odgovarajućem dijelu.

Rješenjem o ovrsi sud određuje:

  • osnovu ovrhe
  • iznos tražbine
  • sredstvo i predmet ovrhe
  • troškove postupka

Kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, rješenjem se najprije nalaže dobrovoljno plaćanje, a zatim određuje prisilna naplata. Ovršenik se ujedno upozorava na pravo na prigovor i posljedice nepravodobnog ili neobrazloženog postupanja.

Rješenje o ovrsi dostavlja se strankama, a prema potrebi i drugim tijelima (npr. Financijskoj agenciji). Ovrha se u pravilu može provoditi i prije pravomoćnosti rješenja, osim kada se temelji na vjerodostojnoj ispravi.

Provedbu ovrhe nadziru općinski sudovi, a sudski ovršitelj dužan je postupati uz poštovanje dostojanstva ovršenika i zakonskih ograničenja.

Ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi iz zakonom propisanih razloga, primjerice ako tražbina ne postoji, ako je zastarjela ili je već podmirena. U određenim slučajevima moguće je podnijeti žalbu i nakon isteka roka, a sud može uputiti stranke na parnicu radi utvrđenja dopuštenosti ovrhe.

Hrvatski Ovršni zakon, u skladu s pravom Europske unije, uređuje posebne postupke koji omogućuju učinkovitu prekograničnu naplatu potraživanja. Riječ je o postupcima izdavanja europskog ovršnog naslova za nesporne tražbine te o europskom nalogu za blokadu računa, koji su osobito važni za strane vjerovnike.

Postupak europskog ovršnog naslova u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu s Uredbom (EZ) br. 805/2004, kojom se uvodi europski ovršni naslov za nesporne tražbine. Cilj ove Uredbe je omogućiti da se sudske odluke, sudske nagodbe i određene javne isprave izravno ovršavaju u drugim državama članicama EU, bez dodatnog postupka priznanja.

Hrvatski zakon detaljno propisuje postupak izdavanja potvrde o europskom ovršnom naslovu, kao i način provedbe ovrhe na temelju takve isprave.

Za izdavanje potvrde o europskom ovršnom naslovu u Hrvatskoj nadležni su sudovi, javni bilježnici, upravna tijela i druge osobe s javnim ovlastima koje su ovlaštene izdavati ovršne isprave. Potvrda se može izdati za:

  • sudske odluke,
  • sudske nagodbe,
  • javne isprave koje su ovršne u Republici Hrvatskoj.

O izdavanju potvrde odlučuje se bez prethodnog saslušanja dužnika, a izdavatelj je dužan dostaviti potvrdu i dužniku. Ako zahtjev za izdavanje potvrde bude odbijen ili odbačen, podnositelj ima pravo na žalbu. U slučaju sumnje u ispunjenje uvjeta, javni bilježnik predmet prosljeđuje nadležnom sudu na odlučivanje.

Zakon predviđa i mogućnost ispravka ili ukidanja potvrde, primjerice ako je izdana pogrešno ili ako su se okolnosti promijenile.

Isprava koja je u drugoj državi članici EU potvrđena kao europski ovršni naslov ovršava se u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao domaća ovršna isprava. Ne provodi se poseban postupak priznanja niti se ponovno ispituje njezina ovršnost.

Ako je potrebno, vjerovnik mora priložiti ovjereni prijevod na hrvatski jezik. O svim pitanjima vezanim uz provedbu ovrhe, pravne lijekove, odgodu ili ograničenje ovrhe odlučuje nadležni hrvatski sud prema pravilima Ovršnog zakona.

U praksi prekogranične naplate posebno je značajan europski platni nalog, koji se koristi za nesporne novčane tražbine. Ako dužnik ne uloži prigovor, platni nalog postaje pravomoćan i može se izravno ovršavati u Hrvatskoj, često upravo kroz postupke predviđene za europski ovršni naslov.

Za strane vjerovnike to znači bržu i jednostavniju naplatu, bez vođenja klasične parnice u Hrvatskoj.

Poseban mehanizam zaštite vjerovnika predstavlja europski nalog za blokadu računa, uređen Uredbom (EU) br. 655/2014. Njime se omogućuje privremena blokada bankovnih računa dužnika u prekograničnim slučajevima, kako bi se spriječilo raspolaganje sredstvima prije naplate.

U Hrvatskoj su za izdavanje, dostavu i provedbu naloga nadležni sudovi i Financijska agencija (FINA), koja ima ključnu ulogu u pribavljanju podataka o računima i provedbi same blokade. Zakon također propisuje postupke pravne zaštite dužnika, kao i sudske pristojbe i troškove provedbe.