Sporazumijevanje u kaznenom postupku, u praksi često nazivano nagodbom, predstavlja mogućnost da državni odvjetnik i okrivljenik postignu sporazum o priznanju krivnje i kaznenopravnoj sankciji, uz poštovanje zakonskih pretpostavki i sudsku kontrolu. Takav način okončanja kaznenog postupka može donijeti značajne prednosti za okrivljenika, osobito u pogledu trajanja postupka, pravne sigurnosti i mogućnosti dogovaranja blaže sankcije.

Posebno je važno pitanje sporazumijevanja u situacijama kada se okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru. Ovisno o okolnostima konkretnog slučaja, priznavanje krivnje i postizanje sporazuma mogu biti relevantni i za odluku o daljnjoj primjeni istražnog zatvora.

U nastavku donosimo pregled instituta sporazumijevanja, njegovih prednosti i praktičnih situacija u kojima može biti osobito značajan za obranu okrivljenika.

1. Što je sporazumijevanje u kaznenom postupku?

Zakon o kaznenom postupku omogućuje državnom odvjetniku i okrivljeniku pregovaranje o uvjetima priznavanja krivnje i kaznenopravnoj sankciji. Okrivljenik tijekom pregovora mora imati branitelja, čime se osigurava stručna pravna pomoć pri donošenju odluke koja može imati dalekosežne posljedice.

Sporazum može obuhvatiti priznanje krivnje za kazneno djelo koje je predmet optužbe, vrstu i mjeru kazne ili druge zakonom dopuštene sankcije i mjere, troškove postupka te druga pitanja predviđena zakonom.

Postignuti sporazum podliježe sudskoj kontroli. Sud nije dužan prihvatiti svaki sporazum, nego provjerava njegovu zakonitost i usklađenost s pravilima o odmjeravanju kazne.

Ako sud prihvati sporazum, donosi presudu na temelju sporazuma stranaka. Ako sporazum ne prihvati, kazneni postupak nastavlja se prema zakonskim pravilima.

2. Koje su glavne prednosti sporazumijevanja?

Sporazumijevanje može imati nekoliko važnih prednosti, ali njihov konkretan opseg ovisi o vrsti kaznenog djela, dokazima, ulozi okrivljenika, njegovim osobnim okolnostima i sadržaju dogovora.

Brže okončanje kaznenog postupka

Jedna od najvažnijih prednosti jest mogućnost izbjegavanja dugotrajnog dokaznog postupka i održavanja većeg broja rasprava. U predmetima u kojima su činjenice dovoljno razjašnjene, a stranke mogu postići zakonit sporazum, postupak se može okončati znatno učinkovitije.

Brže okončanje postupka može biti važno za okrivljenika koji želi što prije razriješiti svoj pravni status, smanjiti neizvjesnost i planirati daljnji život.

Mogućnost dogovaranja povoljnije kaznenopravne sankcije

Sporazumijevanje omogućuje pregovore o vrsti i mjeri kazne, odnosno drugim zakonom dopuštenim sankcijama i mjerama. Ovisno o okolnostima predmeta, moguće je pregovarati o sankciji koja je povoljnija od one koju bi okrivljenik mogao očekivati u redovitom postupku.

Primjerice, kod kaznenog djela za koje zakonski uvjeti to dopuštaju, a osobito kada postoje olakotne okolnosti, može se razmatrati mogućnost uvjetne osude ili druge blaže sankcije. Takav ishod nije zajamčen i mora biti u skladu sa zakonom i pravilima o odmjeravanju kazne.

Veća predvidljivost ishoda

Redoviti kazneni postupak može uključivati dugotrajno izvođenje dokaza, ispitivanje svjedoka i različite procesne situacije koje otežavaju predviđanje konačnog ishoda.

Sporazumijevanjem stranke nastoje unaprijed usuglasiti ključne elemente kaznenopravne sankcije, čime se smanjuje neizvjesnost u pogledu ishoda postupka.

Smanjenje troškova i procesnog opterećenja

Ako se postupak okonča sporazumom, može se smanjiti potreba za održavanjem rasprava, angažmanom pojedinih sudionika i izvođenjem dodatnih dokaza. To može utjecati i na troškove postupka, premda konačna odluka o troškovima ovisi o zakonu i sadržaju odluke suda.

3. Sporazumijevanje i ukidanje istražnog zatvora

Jedno od najvažnijih praktičnih pitanja za okrivljenika koji se nalazi u istražnom zatvoru jest može li sporazumijevanje dovesti do njegova puštanja na slobodu.

Odgovor ovisi o zakonskoj osnovi istražnog zatvora i okolnostima konkretnog predmeta. Potrebno je razlikovati mogućnost ukidanja istražnog zatvora od samog sporazuma o priznanju krivnje i sankciji.

Prema članku 125. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku, istražni zatvor ukida se kada prestanu razlozi zbog kojih je određen ili produljen, kada daljnje trajanje ne bi bilo razmjerno težini kaznenog djela ili kada se ista svrha može ostvariti blažom mjerom, kao i u drugim zakonom propisanim slučajevima.

Posebno je značajna situacija kada je istražni zatvor određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, vještake ili druge sudionike postupka odnosno zbog opasnosti od uništavanja ili prikrivanja dokaza.

Članak 125. stavak 1. točka 8. Zakona o kaznenom postupku predviđa ukidanje istražnog zatvora određenog na toj osnovi ako je okrivljenik okolnosno i detaljno priznao djelo i krivnju ili kada budu prikupljeni odnosno izvedeni dokazi radi čijeg je osiguranja istražni zatvor određen, najkasnije do završetka rasprave.

To znači da detaljno priznanje krivnje u odgovarajućim okolnostima može imati neposredan procesni značaj za odluku o istražnom zatvoru.

Međutim, sporazumijevanje ne dovodi automatski do ukidanja istražnog zatvora. Ako postoji drugi zakonski razlog za njegovo daljnje trajanje, primjerice opasnost od bijega ili ponavljanja kaznenog djela, sud mora zasebno ocijeniti postoje li i dalje uvjeti za primjenu te mjere.

Zbog toga je u takvim predmetima važno istodobno razmotriti mogućnost sporazumijevanja i pravne pretpostavke za ukidanje istražnog zatvora ili njegovu zamjenu blažom mjerom.

4. Primjeri iz prakse: kada sporazumijevanje može donijeti konkretnu korist?

U nastavku su prikazani ilustrativni primjeri mogućih situacija iz odvjetničke prakse. Oni ne predstavljaju opis konkretnih, javno objavljenih sudskih predmeta, nego prikazuju kako sporazumijevanje može utjecati na procesni položaj okrivljenika.

Primjer 1. Okrivljenik se nalazi u istražnom zatvoru zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke

Protiv okrivljenika vodi se kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se tereti da ga je počinio zajedno s drugim osobama. Istražni zatvor određen je zbog opasnosti da bi mogao utjecati na svjedoke ili na drugi način ometati prikupljanje dokaza.

Nakon analize dokazne građe, okrivljenik uz pomoć branitelja odlučuje priznati kazneno djelo i krivnju na detaljan način te započeti pregovore s državnim odvjetništvom o sankciji.

U takvoj situaciji detaljno priznanje može biti važno za procjenu postoji li još uvijek razlog za istražni zatvor koji je određen radi zaštite dokaza i neometanog vođenja postupka.

Ako su ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 125. stavka 1. točke 8. Zakona o kaznenom postupku, istražni zatvor na toj osnovi treba ukinuti. Ipak, potrebno je provjeriti postoje li druge zakonske osnove za njegovo daljnje trajanje.

Moguća korist: uz mogućnost bržeg okončanja kaznenog postupka, okrivljenik može ostvariti i ukidanje istražnog zatvora ako su za to ispunjene zakonske pretpostavke.

Primjer 2. Okrivljenik priznaje kazneno djelo, a stranke postižu dogovor o sankciji

U kaznenom postupku u kojem su odlučne činjenice dovoljno razjašnjene, okrivljenik uz stručnu pomoć branitelja procjenjuje dokaznu situaciju i odlučuje priznati krivnju. Državno odvjetništvo i obrana zatim pregovaraju o sankciji, uzimajući u obzir težinu kaznenog djela, raniju osuđivanost, ponašanje nakon počinjenja djela i druge relevantne okolnosti.

Ako se postigne zakonit sporazum i sud ga prihvati, postupak može završiti bez provedbe cjelokupnog dokaznog postupka.

Moguća korist: brže okončanje postupka, veća predvidljivost sankcije i izbjegavanje dodatnog procesnog opterećenja.

Primjer 3. Više okrivljenika sudjeluje u istom kaznenom postupku

U predmetu s više okrivljenika pojedini okrivljenik može odlučiti sklopiti sporazum s državnim odvjetništvom, dok drugi okrivljenici odlučuju nastaviti obranu u redovitom postupku.

Za okrivljenika koji sklapa sporazum to može značiti brže okončanje vlastitog postupka i unaprijed dogovorenu sankciju, pod uvjetom da sporazum prihvati sud.

Međutim, potrebno je pažljivo razmotriti i moguće posljedice za ostale okrivljenike. Izjave i činjenice navedene u presudi donesenoj na temelju sporazuma mogu postati relevantne u povezanim postupcima, ali ne znače automatski da su navodi protiv drugih okrivljenika dokazani.

Moguća korist: individualno rješavanje kaznenopravnog položaja okrivljenika, uz potrebu pažljive procjene učinaka sporazuma na povezane postupke.

5. Kada sporazumijevanje nije nužno najbolje rješenje?

Sporazumijevanje nije prikladno za svaki kazneni predmet. Prije donošenja odluke potrebno je procijeniti dokaze, pravnu kvalifikaciju djela, moguće sankcije i posljedice priznanja krivnje.

Ako postoje ozbiljne dvojbe o tome je li okrivljenik počinio kazneno djelo, ako su dokazi nezakoniti ili ako postoje važne činjenice koje idu u korist obrane, može biti opravdano nastaviti obranu u redovitom postupku.

Priznanje krivnje ima značajne pravne posljedice i ne bi se smjelo davati isključivo radi očekivanja da će postupak brže završiti ili da će istražni zatvor biti ukinut.

Također, sud može odbiti sporazum ako nije zakonit ili ako dogovorena sankcija nije u skladu s pravilima o odmjeravanju kazne.

U predmetima s više okrivljenika potrebno je posebno pažljivo analizirati kako bi priznanje i sadržaj sporazuma mogli utjecati na obranu drugih osoba.

Zbog toga odluku o sporazumijevanju treba donijeti nakon detaljne analize konkretnog predmeta i razgovora s braniteljem.

6. Zašto je važna stručna pomoć branitelja?

Pregovori s državnim odvjetništvom zahtijevaju poznavanje kaznenog prava, procesnih pravila i sudske prakse. Potrebno je procijeniti dokaznu situaciju, moguće sankcije, olakotne i otegotne okolnosti te pravne posljedice priznanja krivnje.

Branitelj pritom može analizirati postoji li prostor za pregovore o sankciji, koje je okolnosti opravdano isticati i treba li istodobno podnijeti prijedlog za ukidanje istražnog zatvora ili zamjenu istražnog zatvora blažim mjerama.

Posebno je važno razlikovati pregovore o kaznenopravnoj sankciji od odluke o istražnom zatvoru, jer se o tim pitanjima odlučuje prema različitim zakonskim pretpostavkama.

Zaključak

Sporazumijevanje u kaznenom postupku može predstavljati učinkovito pravno rješenje za okrivljenika koji, nakon analize dokazne situacije i savjetovanja s braniteljem, odluči priznati krivnju i pregovarati o sankciji.

Njegove moguće prednosti uključuju brže okončanje postupka, veću predvidljivost ishoda i mogućnost dogovaranja zakonom dopuštene sankcije. U određenim slučajevima priznanje krivnje može biti relevantno i za ukidanje istražnog zatvora, osobito kada je istražni zatvor određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke ili uništavanja dokaza.

Ipak, svaki predmet zahtijeva individualnu procjenu. Sporazumijevanje ne jamči blažu kaznu niti automatsko puštanje na slobodu, a konačnu odluku o prihvaćanju sporazuma i primjeni istražnog zatvora donosi nadležno sudsko tijelo u skladu sa zakonom.

Odvjetnički ured Luka Mrkić pruža pravnu pomoć u kaznenim postupcima, uključujući analizu procesnog položaja okrivljenika, savjetovanje o mogućnosti sporazumijevanja s državnim odvjetništvom i poduzimanje pravnih radnji radi ukidanja istražnog zatvora kada za to postoje zakonske pretpostavke.

Ako se protiv vas vodi kazneni postupak ili vam je određen istražni zatvor, pravodobno savjetovanje s braniteljem može biti važno za procjenu mogućih pravnih koraka i zaštitu vaših prava.

Autor: Luka Mrkić, odvjetnik