Nasljednička izjava jedna je od najvažnijih radnji u ostavinskom postupku. Budući da je u pravilu neopoziva, važno je razumjeti njezine učinke prije nego što se odlučite prihvatiti ili odreći nasljedstva.

 

Uvod

Tijekom ostavinskog postupka svaki nasljednik može se naći pred važnom odlukom – prihvatiti nasljedstvo ili ga se odreći. Ta se odluka daje putem nasljedničke izjave koja može imati trajne pravne posljedice, osobito kada ostavina uključuje nekretnine, zemljišta, poslovne udjele ili dugove.

Iako hrvatsko pravo propisuje da osoba postaje nasljednikom već smrću ostavitelja, nasljednička izjava i dalje ima važnu ulogu u ostavinskom postupku. U nastavku pojašnjavamo što je nasljednička izjava, koje vrste postoje, kada se može dati te kada ju je moguće pobijati.

 

Što je nasljednička izjava?

Pravna teorija i sudska praksa definiraju nasljedničku izjavu kao izričito, jednostrano, strogo formalno i neopozivo očitovanje volje neke osobe želi li da joj zbog smrti ostavitelja pripada nasljedno pravo odnosno neko drugo pravo nasljednopravne naravi koje za nju nastaje smrću ostavitelja (pozitivna nasljednička izjava) ili to ne želi (negativna nasljednička izjava).

Hrvatski zakonodavac prihvatio je tzv. ipso iure sustav nasljeđivanja prema kojem osoba postaje nasljednikom samom smrću ostavitelja, odnosno po sili zakona. To znači da se nasljedno pravo stječe neovisno o tome je li nasljednik dao nasljedničku izjavu.

Međutim, to ne znači da je nasljednička izjava bez značaja. Upravo suprotno – ona omogućuje nasljedniku da odluči želi li zadržati stečeno nasljedno pravo ili ga se odreći.

 

Pozitivna i negativna nasljednička izjava

Budući da nitko ne može biti prisiljen biti nasljednikom, smrću ostavitelja ne nastaje samo pravo na nasljeđivanje nego i pravo odreći se nasljedstva.

Ako nasljednik izjavi da se odriče nasljedstva, zakon propisuje da se smatra kao da nikada nije bio nasljednik. Takva izjava proizvodi učinak od trenutka smrti ostavitelja (ex tunc).

Upravo zbog takvih posljedica potrebno je pažljivo razmotriti svaku odluku prije davanja nasljedničke izjave.

 

Mora li nasljednička izjava biti izričita?

Jedno od osnovnih obilježja nasljedničke izjave jest da predstavlja izričito očitovanje volje. Drugim riječima, iz nje mora jasno proizlaziti želi li osoba prihvatiti ili odbiti nasljedstvo.

Ipak, Zakon o nasljeđivanju poznaje određene iznimke.

Primjerice, člankom 132. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se nasljedstva ne može odreći osoba koja je već raspolagala ostavinom ili njezinim dijelom. Takvim ponašanjem zakon pretpostavlja da je nasljedstvo prihvaćeno, iako posebna izjava nije dana.

Sudska praksa također zauzima stajalište da nije presudan naziv izjave nego njezin sadržaj. Tako je zauzeto pravno shvaćanje da izjava kojom nasljednik navodi da "ne prihvaća nasljedstvo" po svom sadržaju predstavlja izjavu o odricanju od nasljedstva, iako nije upotrijebljen upravo taj zakonski izraz.

Zbog toga se u pravnoj teoriji sve češće postavlja pitanje treba li tradicionalnu definiciju nasljedničke izjave prilagoditi suvremenoj sudskoj praksi.

 

Pravna priroda nasljedničke izjave

Nasljednička izjava predstavlja jednostrani pravni posao.

Budući da je riječ o pravnom poslu, na nju se na odgovarajući način primjenjuju pravila Zakona o obveznim odnosima koja uređuju valjanost pravnih poslova.

To znači da nasljednička izjava može biti pobojna ili ništetna ako postoje razlozi predviđeni zakonom.

 

U kojem obliku se daje nasljednička izjava?

Nasljednička izjava strogo je formalni pravni posao.

Može se dati usmeno na zapisnik pred sudom, pisanom izjavom s javno ovjerenim potpisom.

Ako izjavu daje punomoćnik, punomoć također mora sadržavati posebnu ovlast za davanje nasljedničke izjave te ispunjavati zakonom propisane formalne uvjete.

 

Tko može dati nasljedničku izjavu?

Nasljedničku izjavu može dati poslovno sposobna osoba osobno ili putem punomoćnika.

Punomoćnik ne mora biti odvjetnik. Sudska praksa potvrđuje da nasljednika može zastupati i druga osoba koja ispunjava zakonske uvjete za zastupanje.

Ako je nasljednik poslovno nesposoban, izjavu u njegovo ime daje njegov zakonski zastupnik uz potrebna odobrenja propisana zakonom.

 

Kada nasljednička izjava nije valjana?

Da bi bila valjana, nasljednička izjava mora ispunjavati više zakonskih pretpostavki.

Prije svega, mora ju dati osoba koja je ovlaštena dati takvu izjavu.

Nadalje, njezin sadržaj mora biti dopušten, moguć i određen. Primjerice, odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično niti se može dati pod uvjetom.

Osim toga, izjava mora biti dana u zakonom propisanom obliku.

Konačno, mora biti dana slobodno, bez mana volje poput prijetnje, prijevare ili bitne zablude.

 

Može li se nasljednička izjava opozvati?

Jedno od najvažnijih obilježja nasljedničke izjave jest njezina neopozivost.

Zakon o nasljeđivanju izričito propisuje da se izjava o prihvatu ili odricanju od nasljedstva ne može opozvati, što potvrđuje i sudska praksa.

Ipak, ako postoje razlozi koji dovode u pitanje njezinu valjanost, primjerice prijevara, prijetnja ili bitna zabluda, moguće ju je pobijati u odgovarajućem sudskom postupku.

 

Do kada se može dati nasljednička izjava?

Prema Zakonu o nasljeđivanju, nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom pisanom izjavom ili izjavom danom na zapisnik tijekom ostavinskog postupka sve do donošenja prvostupanjske odluke.

Nakon proteka tog roka mogućnost davanja izjave prestaje, zbog čega je važno pravodobno donijeti odluku o prihvatu ili odricanju nasljedstva.

 

Zaključak

Iako se na prvi pogled može činiti da je nasljednička izjava tek formalnost u ostavinskom postupku, njezine pravne posljedice mogu biti vrlo značajne. Budući da je u pravilu nije moguće opozvati te da odluka o prihvatu ili odricanju nasljedstva može imati dugoročne posljedice, preporučljivo je prije davanja izjave upoznati se s njezinim pravnim učinkom.

To je osobito važno kada ostavina uključuje nekretnine, veće dugove, više nasljednika ili druge složene pravne odnose, jer pravodobno pravno savjetovanje može pomoći izbjeći kasnije sporove i neželjene posljedice.