Kazneni postupak jedan je od najsloženijih pravnih postupaka s kojima se građani mogu susresti. Bilo da ste podnijeli kaznenu prijavu, primili poziv policije na obavijesni razgovor, pozvani ste kao svjedok ili se protiv vas vodi postupak kao osumnjičenika ili okrivljenika, važno je razumjeti kako kazneni postupak funkcionira te koja su vaša prava i obveze.

U Republici Hrvatskoj prava i obveze građana, okrivljenika i osumnjićenika u kaznenom postupku regulirane su odredbama Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 80/2022, 36/2024, 72/2025, 13/2026) i Kaznenog zakona ( 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024, 136/2025 ).

Nepoznavanje postupka često dovodi do pogrešnih odluka koje mogu imati dugoročne posljedice. Građani nerijetko smatraju da podnošenje kaznene prijave automatski znači da će protiv određene osobe biti podignuta optužnica ili da će postupak biti okončan osuđujućom presudom. U stvarnosti je kazneni postupak složen proces koji se sastoji od više faza, a svaka od njih ima svoju svrhu i zakonsku proceduru koju je potrebno poznavati.

U ovom vodiču detaljno objašnjavamo kako izgleda kazneni postupak u Republici Hrvatskoj – od prve informacije o sumnji na počinjenje kaznenog djela pa sve do pravomoćne sudske odluke. Cilj je pružiti jasne i razumljive informacije koje će pomoći strankama da bolje razumiju svoja prava te važnost pravodobnog traženja stručne pravne pomoći.

 

Što je kazneni postupak

Kazneni postupak je zakonom propisan postupak kojim se utvrđuje da li je određena osoba počinila kazneno djelo i postoje li zakonski uvjeti za izricanje kaznenopravne sankcije. Njegova svrha nije samo kažnjavanje počinitelja, već i zaštita temeljnih prava svih sudionika postupka, uključujući žrtvu, osumnjičenika, okrivljenika i druge osobe koje sudjeluju u postupku, kao i generalna prevencija činjenja kaznenih djela.

Jedno od temeljnih načela kaznenog postupka jest pretpostavka nedužnosti. To znači da se svaka osoba smatra nedužnom dok njezina krivnja nije dokazana pravomoćnom sudskom presudom. Samo pokretanje kaznenog postupka ili podnošenje kaznene prijave ne znači da je osoba počinila kazneno djelo.

Kazneni postupak mora biti zakonit, nepristran i pravičan. Nadležna tijela dužna su poštovati prava svih sudionika u postupku, a sud donosi odluku isključivo na temelju zakonito pribavljenih i izvedenih dokaza.

Tko sudjeluje u kaznenom postupku

Kazneni postupak uključuje više sudionika, od kojih svaki ima određenu ulogu propisanu zakonom.

Policija

Policija je najčešće prvo tijelo koje dolazi u kontakt s mogućim kaznenim djelom. Njezine ovlasti uključuju zaprimanje kaznenih prijava, provođenje izvida, prikupljanje obavijesti, osiguravanje mjesta događaja te prikupljanje dokaza u skladu sa zakonom.

Policija također može pozivati građane na obavijesne razgovore, provoditi određene dokazne radnje,  te postupati prema nalogu državnog odvjetništva.

Državno odvjetništvo

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ima ključnu ulogu u kaznenom postupku. Ono odlučuje postoje li zakonski uvjeti za pokretanje kaznenog progona, usmjerava rad policije tijekom izvida te, kada za to postoje uvjeti, podiže optužnicu pred nadležnim sudom.

Državni odvjetnik nije zastupnik oštećenika, već postupa u interesu zakonitosti i javnog interesa radi sprečavanja kaznenih djela i osiguravanja vladavine prava.

Zakon o državnom odvjetništvu(Narodne Novine broj 67/2018, 21/2022, 136/2025) propisane su djelokrug rada i nadležnosti u postupanju državnog odvjetništva u kaznenim postupcima u Republici Hrvatskoj.

Sud

Sud je neovisno i nepristrano tijelo koje odlučuje o kaznenoj odgovornosti okrivljenika. Njegova je zadaća ocijeniti sve izvedene dokaze, saslušati sudionike postupka te donijeti zakonitu i obrazloženu odluku da li je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se u postupku stavlja na teret.

Sud tijekom postupka odlučuje i o brojnim procesnim pitanjima, poput određivanja istražnog zatvora, potvrđivanja optužnice ili odlučivanja o žalbama tijekom žalbenog postupka, a koje sve radnje prethodne donošenju meritorne sudske odluke.

 

Okrivljenik

Okrivljenik je osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Tijekom cijelog postupka ima prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o kaznenom postupku i međunarodnim konvencijama osobito Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda(Narodne novine - Međunarodni ugovori 6-142/1999).

Najvažnija prava osumnjičenika i okrivljenika u postupku su pravo na obranu, pravo na branitelja, pravo na neiskazivanje, pravo na uvid u spis predmeta i pravo na pravično suđenje.

 

Branitelj

Branitelj, odnosno odvjetnik, pruža pravnu pomoć okrivljeniku tijekom cijelog kaznenog postupka. Njegova je zadaća zaštititi prava klijenta, sudjelovati u dokaznim radnjama, predlagati dokaze, podnositi pravne lijekove i zastupati interese okrivljenika pred sudom.

U slučajevima predviđenim zakonom kad je obrana obvezna okrivljenik mora imati branitelja, a ukoliko istig ne izabere branitelj će biti dodijeljen okrivljeniku rješenjem suda na teret proračunskih sredstava, te će zastupati okrivljenika u postupku kao branitelj ex offo.

Žrtva i oštećenik

Žrtva kaznenog djela ima pravo na zaštitu svojih prava i dostojanstva tijekom cijelog postupka. Oštećenik može ostvarivati određena procesna prava, uključujući pravo na obaviještenost, pravo predlaganja dokaza te pravo na postavljanje imovinskopravnog zahtjeva kada su za to ispunjeni zakonski uvjeti.Oštećenik može za zaštitu svojih prava i interesa u postupku oponomućiti za zastupanje punomoćnika iz reda odvjetnika, te tijekom postupka ima pravo na predlaganje dokaza isto kao i tužitelj te obrana.

Imovinskopravni zahtjev oštećenika se najčešće odnosi na imovinsku i/ili neimovinsku štetu koja je nastala počinjenjem kaznenog djela za koje se okrivljenika tereti.U postupcima u kojima se postupak vodi za kaznena djela protiv života i tijela, imovinskopravni zahtjev se odnosi najčešće na neimovinsku štetu dok primjerice kod kaznenih dijela iz gospodarskog kriminaliteta se imovinskopravni zahtjev odnosi na imovinsku štetu koja je nastala počinjenjem kaznenih djela.

U najvećem broju slučajeva kazneni postupak se inicira saznanjem da postoji sumnja kako je počinjeno kazneno djelo.

Takvo saznanje može proizaći iz različitih izvora. Primjerice, građanin može prijaviti kazneno djelo policiji, policija može sama otkriti okolnosti koje upućuju na moguće kazneno djelo ili nadležno državno tijelo može dostaviti informacije državnom odvjetništvu.

Najčešće se kazneni postupak inicira podnošenjem kaznene prijave policijskom postaji ili državnom odvjetništvo.Kaznena prijava se podnosi u pisanom obliku ili zaprimanjem od strane nadležnog tijela na zapisnik.

Što je kaznena prijava

Kaznena prijava je obavijest nadležnim tijelima da postoji sumnja kako je počinjeno kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Kaznenu prijavu može podnijeti gotovo svaka osoba koja raspolaže informacijama o mogućem kaznenom djelu. To mogu biti građani, pravne osobe, državna tijela, policija ili sama žrtva.

Iako zakon ne propisuje strogi obrazac kaznene prijave, korisno je da ona sadrži što više konkretnih informacija, uključujući opis događaja, vrijeme i mjesto događaja, podatke o mogućem počinitelju ako su poznati te raspoložive dokaze ili podatke o svjedocima.

Važno je naglasiti da podnošenje kaznene prijave ne znači da će protiv prijavljene osobe automatski biti pokrenut kazneni postupak ili podignuta optužnica. Nadležna tijela najprije provjeravaju osnovanost navoda iz prijave.

Što se događa nakon podnošenja kaznene prijave

Nakon zaprimanja prijave policija i državno odvjetništvo analiziraju dostupne informacije kako bi utvrdili postoje li osnove za daljnje postupanje.

U ovoj fazi mogu se poduzeti različite radnje, primjerice:

  • prikupljanje obavijesti od građana,
  • razgovori sa svjedocima,
  • pregled dokumentacije,
  • pregled snimki videonadzora,
  • pribavljanje medicinske dokumentacije,
  • financijska vještačenja,
  • informatička vještačenja,
  • druge dokazne radnje predviđene Zakonom o kaznenom postupku

Ako se tijekom izvida utvrdi da ne postoje elementi kaznenog djela ili da nema dovoljno osnova za daljnje postupanje, prijava će biti odbačena.

S druge strane, ako prikupljene informacije upućuju na osnovanu sumnju da je počinjeno kazneno djelo, postupak se nastavlja provođenjem daljnjih propisanih radnji u Zakonu o kaznenom postupku.

Zašto je važno angažirati odvjetnika već u ovoj fazi

Mnogi građani odvjetnika kontaktiraju tek nakon što protiv njih bude podignuta optužnica. Međutim, upravo je početna faza postupka često ključna za zaštitu njihovih prava.

Pravodobnim pravnim savjetovanjem moguće je bolje razumjeti vlastiti procesni položaj, pripremiti se za komunikaciju s nadležnim tijelima te izbjeći pogreške koje kasnije mogu imati značajan utjecaj na tijek postupka.

Iskusni odvjetnik može procijeniti okolnosti konkretnog slučaja, objasniti prava i obveze klijenta te pružiti pravnu pomoć od samog početka postupka.

Izvidi u kaznenom postupku

Nakon zaprimanja kaznene prijave ili nakon saznanja za okolnosti koje upućuju na moguće počinjenje kaznenog djela, nadležna tijela provode izvide kako bi utvrdila postoje li osnove za pokretanje kaznenog postupka.

Izvidi predstavljaju početnu fazu kaznenog postupka u kojoj se prikupljaju informacije i podaci potrebni za donošenje odluke o daljnjem postupanju.

U ovoj fazi još nije nužno utvrđeno tko je počinitelj kaznenog djela niti postoji odluka o kaznenoj odgovornosti određene osobe. Cilj izvida jest provjeriti navode iz kaznene prijave i utvrditi postoje li elementi koji ukazuju na postojanje kaznenog djela odnosno osnove sumnje da je djelo počinjeno i mogući počinitelj.

Izvide najčešće provodi policija pod nadzorom državnog odvjetništva.

Tijekom izvida mogu se prikupljati:

  • obavijesti od građana,
  • podaci od pravnih osoba i državnih tijela,
  • dokumentacija,
  • snimke videonadzora,
  • financijski podaci,
  • podaci iz elektroničkih uređaja,
  • drugi podaci važni za razjašnjenje događaja.

Važno je naglasiti da se u ovoj fazi postupka ne donosi odluka o krivnji osobe. Prikupljeni podaci služe isključivo za procjenu postoji li dovoljno osnova za daljnje kaznenopravno postupanje.

Koje dokazne radnje mogu biti provedene tijekom izvida

U složenijim predmetima tijela kaznenog progona mogu provoditi različite radnje pojedinačno, kao i kombinirane radnje poput vještačenja i slično a sve  radi prikupljanja dokaza

To mogu biti:

Prikupljanje obavijesti

Policija može razgovarati s osobama koje imaju određena saznanja o događaju. Osoba koja daje obavijesti u toj fazi nema uvijek isti procesni položaj kao svjedok ili osumnjičenik, zbog čega je važno razumjeti u kojem svojstvu osoba daje izjavu.

Pribavljanje dokumentacije

Kod gospodarskog kriminaliteta, prijevara ili zlouporabe položaja često se pribavlja poslovna dokumentacija, ugovori, financijski izvodi i druga dokumentacija relevantna za postupak.

Vještačenja

U pojedinim predmetima potrebno je stručno znanje koje nadilazi pravna pitanja.

Primjeri:

  • financijsko vještačenje kod gospodarskog kriminaliteta,
  • medicinsko vještačenje kod kaznenih djela protiv života i tijela,
  • prometno vještačenje kod prometnih nesreća,
  • informatičko vještačenje kod kaznenih djela počinjenih putem računala.

Pretrage i privremeno oduzimanje predmeta

Kada postoje zakonski uvjeti, mogu se provesti pretrage doma, poslovnih prostora, vozila ili elektroničkih uređaja.

Predmeti koji mogu biti važni za kazneni postupak mogu se privremeno oduzeti radi osiguranja dokaza.

Što ako policija pozove osobu na obavijesni razgovor

Poziv policije mnogim građanima predstavlja stres i neizvjesnost. Međutim, sam poziv ne znači automatski da je osoba počinila kazneno djelo.

Policija može pozvati osobu radi prikupljanja informacija o događaju ili radi provjere određenih činjenica.

Prije razgovora važno je utvrditi:

  • u kojem svojstvu osoba dolazi,
  • zbog kojeg događaja se razgovor provodi,
  • može li izjava utjecati na njezin pravni položaj.

Ako postoji mogućnost da bi osoba svojim iskazom mogla sebe izložiti kaznenom progonu, potrebno je razmotriti korištenje prava na stručnu pravnu pomoć.

Neoprezno davanje izjava, pogrešno tumačenje pitanja ili nepotpuno razumijevanje situacije mogu kasnije otežati obranu.

Prvo ispitivanje osumnjičenika

Ako tijekom postupanja postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo, osoba dobiva status osumnjičenika.

Osumnjičenik ima zakonom zajamčena prava koja mu omogućuju učinkovitu obranu.

Najvažnija prava osumnjičenika su:

  • pravo biti upoznat s razlozima sumnje,
  • pravo na branitelja,
  • pravo na uvid u informacije potrebne za pripremu obrane,
  • pravo iznijeti obranu,
  • pravo ne odgovarati na pitanja,
  • pravo koristiti se jezikom koji razumije,
  • pravo na pravično postupanje.

Jedno od temeljnih prava okrivljenika i osumnjičenika jest pravo da ne iznosi obranu i da ne odgovara na pojedina pitanja.

Korištenje prava na šutnju ne može se samo po sebi tumačiti kao priznanje krivnje, te korištenje prava na šutnju način iznošenja obrane koji okrivljeniku zajamčen kao njegovo procesno pravo.

Odluka hoće li osoba dati iskaz ili koristiti pravo na šutnju ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

U nekim situacijama detaljna obrana odmah na početku može biti korisna, dok u drugim slučajevima može biti potrebno prvo izvršiti uvid u dokaze i okolnosti postupka.

Zbog toga je prije davanja iskaza preporučljivo savjetovati se s odvjetnikom koji može procijeniti procesni položaj osobe.

U određenom broju slučajeva obrana koristi pravo na obranu šutnjom prilikom prvog ispitivanja kako bi se nakon iznošenja obrane na opisani način imala pravo na uvida u spis što joj daje mogućnost pripreme obrane na adekvatan način upoznati s dokazima optužbe koji se okrivljeniku stavljaju na teret.

Istraga u kaznenom postupku

Ako postoje zakonski uvjeti, državni odvjetnik može pokrenuti istragu.

Svrha istrage jest prikupiti dokaze i podatke potrebne za donošenje odluke hoće li biti podignuta optužnica.

Tijekom istrage mogu se provoditi različite dokazne radnje, primjerice:

  • ispitivanje svjedoka,
  • ispitivanje vještaka,
  • provođenje pretraga,
  • pribavljanje dokumentacije,
  • druge zakonom dopuštene radnje.

Istraga ne znači da je osoba kriva. Ona predstavlja fazu postupka u kojoj se tek utvrđuju činjenice relevantne za donošenje odluke, da li će se kazneni postupak obustaviti ili će se podignuti optužnica

Uloga odvjetnika tijekom istrage

Uloga branitelja tijekom istrage može biti ključna za zaštitu prava osumnjičenika ili okrivljenika.

Odvjetnik može:

  • pratiti zakonitost postupanja tijela kaznenog progona,
  • sudjelovati u određenim dokaznim radnjama,
  • predlagati izvođenje dokaza,
  • ukazivati na nepravilnosti,
  • pripremati obranu,
  • zaštititi prava klijenta tijekom cijelog postupka.

Pravodobna obrana posebno je važna jer se u ranim fazama postupka često prikupljaju dokazi koji kasnije mogu imati značajan utjecaj na odluku suda.

Branitelj ima pravo na ulaganje pravnih lijekova u svim fazama postupka kad se protiv odluke državnog odvjetnika ili suda ima pravo na žalbu, osobito na rješenje o provođenju istrage ili mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika u kaznenom postupku.

Uhićenje u kaznenom postupku

U određenim okolnostima policija može uhititi osobu za koju postoji osnovana sumnja da je počinila kazneno djelo.

Uhićenje predstavlja ozbiljan zahvat u prava osobe i može se provesti samo pod zakonom propisanim uvjetima.

Osoba koja je uhićena ima pravo:

  • odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja,
  • koristiti pomoć branitelja,
  • obavijestiti blisku osobu o uhićenju,
  • biti dovedena pred nadležno tijelo u zakonom propisanom roku.

Nakon uhićenja odlučuje se o daljnjem postupanju prema osobi, uključujući mogućnost određivanja istražnog zatvora.

Istražni zatvor

Istražni zatvor nije kazna, već procesna mjera kojom se osigurava nesmetano vođenje kaznenog postupka.

Sud može odrediti istražni zatvor kada postoje zakonom propisani razlozi.

Najčešći razlozi su:

Opasnost od bijega

Ako postoje okolnosti koje upućuju na mogućnost da bi osoba mogla pobjeći i tako izbjeći vođenje postupka.

Opasnost od utjecaja na svjedoke ili dokaze

Ako postoji opasnost da bi osoba mogla utjecati na svjedoke, druge sudionike ili ometati prikupljanje dokaza.

Opasnost od ponavljanja kaznenog djela

Ako postoje posebne okolnosti koje ukazuju na mogućnost ponavljanja kaznenog djela.

Odluku o istražnom zatvoru donosi sud, a protiv odluke postoje zakonom propisana pravna sredstva.

Zašto je važno reagirati pravodobno?

Kazneni postupak sastoji se od niza međusobno povezanih faza. Radnje poduzete na početku postupka mogu imati posljedice tijekom cijelog postupka.

Zbog toga je važno pravodobno:

  • razumjeti svoj procesni položaj,
  • zaštititi svoja prava,
  • ne donositi odluke bez pravnog savjeta,
  • osigurati stručnu obranu kada je potrebna.

Odvjetnički ured Luka Mrkić pruža pravnu pomoć i zastupanje u kaznenim postupcima klijentima iz Zadra, Dalmacije i cijele Republike Hrvatske, uz individualan pristup svakom predmetu i zaštitu prava klijenata tijekom svih faza kaznenog postupka.

Optužnica u kaznenom postupku

Nakon provedene istrage ili nakon provedenih potrebnih izvida, državni odvjetnik procjenjuje postoje li dostatni dokazi za podizanje optužnice.

Optužnica predstavlja formalni akt kojim državno odvjetništvo pred nadležnim sudom stavlja određenu osobu pod kazneni progon zbog sumnje da je počinila određeno kazneno djelo.

Podizanje optužnice ne znači da je okrivljenik kriv. Optužnica predstavlja tvrdnju tužitelja koju tek treba dokazati tijekom sudskog postupka.

U kaznenom postupku vrijedi načelo da teret dokazivanja krivnje nije na okrivljeniku, već na državnom odvjetništvu koje mora dokazati sve zakonske elemente kaznenog djela.

Što sadrži optužnica

Optužnica mora sadržavati podatke koji omogućavaju okrivljeniku da razumije za što ga se tereti i da se može učinkovito braniti.

U pravilu sadrži:

  • osobne podatke okrivljenika,
  • činjenični opis kaznenog djela,
  • zakonski naziv kaznenog djela,
  • okolnosti koje su važne za pravnu kvalifikaciju,
  • prijedlog dokaza koji će se izvoditi,
  • obrazloženje razloga zbog kojih državno odvjetništvo smatra da postoji osnovana sumnja.

Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo upoznati se sa sadržajem optužnice te pripremiti obranu.

Potvrđivanje optužnice

Nakon podizanja optužnice sud provjerava postoje li zakonski uvjeti za njezino potvrđivanje.

Svrha ovog postupka je osigurati da pred sud dođu samo oni predmeti u kojima postoji dovoljan stupanj sumnje i zakonska osnova za vođenje postupka.

U ovoj fazi sud može odlučivati o različitim procesnim pitanjima te ocjenjuje postoje li uvjeti za nastavak postupka, iz spisa predmeta se izdvajaju nezakoniti dokazi i odlučuje o drugim procesnim pitanjima.

Ako optužnica bude potvrđena, predmet prelazi u fazu sudskog postupka odnosno glavne rasprave.

Glavna rasprava pred sudom

Glavna rasprava predstavlja središnju fazu kaznenog postupka u kojoj sud neposredno izvodi dokaze i donosi odluku o kaznenoj odgovornosti okrivljenika.

Na početku rasprave sud utvrđuje prisutnost svih pozvanih osoba te se provjeravaju procesne pretpostavke za održavanje rasprave.

Tijekom glavne rasprave mogu se provoditi:

  • ispitivanje okrivljenika,
  • ispitivanje svjedoka,
  • ispitivanje vještaka,
  • pregled isprava,
  • izvođenje drugih dokaza.

Sud mora svakom okrivljeniku omogućiti pravo na obranu i mogućnost da se izjasni o dokazima koji se izvode protiv njega.

Izvođenje dokaza u kaznenom postupku

Dokazi imaju ključnu ulogu u kaznenom postupku jer se odluka suda temelji upravo na ocjeni svih izvedenih dokaza.

Dokazi mogu biti različite vrste:

Iskazi osoba

Iskazi okrivljenika, svjedoka i drugih osoba mogu predstavljati važan dokazni materijal.Sud pritom ocjenjuje vjerodostojnost iskaza, njihovu međusobnu povezanost i odnos prema drugim dokazima.

Materijalni dokazi

To mogu biti:

  • dokumentacija,
  • predmeti povezani s kaznenim djelom,
  • fotografije,
  • snimke,
  • elektronički podaci.

Vještačenja

U složenim predmetima sud može odrediti provođenje vještačenja kada je za utvrđivanje određenih činjenica potrebno posebno stručno znanje.

Primjerice:

  • medicinsko vještačenje,
  • financijsko vještačenje,
  • prometno vještačenje,
  • informatičko vještačenje.

Završni govori stranaka

Nakon što je dokazni postupak završen, stranke daju završne govore.

Državni odvjetnik iznosi svoje stajalište o tome smatra li da je kazneno djelo dokazano i predlaže odluku suda.

Branitelj iznosi obranu okrivljenika, analizira izvedene dokaze i ukazuje na činjenice koje idu u korist okrivljenika.

Okrivljenik ima pravo iznijeti svoju završnu riječ.

Presuda u kaznenom postupku

Nakon završetka glavne rasprave sud donosi presudu.

Sud može donijeti:

Oslobađajuću presudu

Oslobađajuća presuda donosi se kada nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ili kada postoje druge zakonske okolnosti za oslobođenje.

Osuđujuću presudu

Ako sud utvrdi da je okrivljenik počinio kazneno djelo, donosi osuđujuću presudu.

Tom presudom sud odlučuje o:

  • krivnji,
  • kaznenoj sankciji,
  • eventualnim drugim pravnim posljedicama.

Odbijajuća presuda

U određenim zakonom propisanim situacijama sud može donijeti odbijajuću presudu.

Koje kazne i sankcije sud može izreći

Ako donese osuđujuću presudu, sud može izreći različite kaznenopravne sankcije, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Moguće sankcije uključuju:

  • kaznu zatvora,
  • novčanu kaznu,
  • uvjetnu osudu,
  • rad za opće dobro,
  • sigurnosne mjere,
  • druge mjere predviđene zakonom.

Prilikom odlučivanja o kazni sud uzima u obzir brojne okolnosti, uključujući težinu djela, okolnosti počinjenja, raniju osuđivanost, ponašanje nakon djela te druge okolnosti važne za odluku.

Žalba protiv kaznene presude

Protiv prvostupanjske presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti.

Žalba je pravni lijek kojim se osporava prvostupanjska odluka zbog mogućih nepravilnosti.

Razlozi za žalbu mogu se odnositi na:

  • bitne povrede kaznenog postupka,
  • pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje,
  • povrede kaznenog zakona,
  • odluku o kazni ili drugim sankcijama.

O žalbi odlučuje viši sud.

Drugostupanjski sud može:

  • potvrditi prvostupanjsku presudu,
  • ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje,
  • izmijeniti presudu kada za to postoje zakonski uvjeti.

 

Kada presuda postaje pravomoćna

Presuda postaje pravomoćna kada se više ne može pobijati redovnim pravnim lijekom ili kada je o žalbi pravomoćno odlučeno.

Pravomoćnost znači da je odluka suda konačna u okviru redovnog postupka i da proizvodi pravne učinke.

Nakon pravomoćnosti presude može uslijediti njezino izvršenje, ako je izrečena kazna ili druga sankcija koja se izvršava.

Koliko traje kazneni postupak u Hrvatskoj

Trajanje kaznenog postupka ovisi o nizu okolnosti i nije moguće unaprijed odrediti jedinstveni rok.

Na trajanje mogu utjecati:

  • složenost kaznenog predmeta,
  • broj okrivljenika,
  • broj svjedoka,
  • potreba za vještačenjima,
  • količina dokumentacije,
  • opterećenost suda,
  • korištenje pravnih lijekova.

Jednostavniji postupci mogu završiti u kraćem roku, dok složeniji predmeti, osobito oni povezani s gospodarskim kriminalitetom ili velikim brojem sudionika, mogu trajati dulje.

Najčešće pogreške osoba protiv kojih se vodi kazneni postupak

U praksi se često pojavljuju određene pogreške koje mogu otežati obranu.

Najčešće su:

Davanje iskaza bez pripreme

Izjava dana u ranoj fazi postupka može imati značajnu ulogu u nastavku postupka. Zbog toga je važno razumjeti posljedice prije davanja iskaza.

Ignoriranje poziva suda ili policije

Neodazivanje na službene pozive može imati ozbiljne procesne posljedice.

Samostalno kontaktiranje svjedoka ili drugih sudionika

Pokušaji utjecaja na svjedoke mogu imati dodatne pravne posljedice.

Objavljivanje informacija o postupku

Objave na društvenim mrežama ili javno komentiranje postupka mogu negativno utjecati na položaj osobe.

Odgađanje angažiranja odvjetnika

Pravna pomoć najkorisnija je kada se uključi pravodobno, prije nego što se poduzmu važne procesne radnje.

Često postavljana pitanja o kaznenom postupku

Znači li kaznena prijava da sam kriv

Ne. Kaznena prijava samo predstavlja obavijest nadležnim tijelima o mogućem kaznenom djelu. Krivnja se može utvrditi isključivo pravomoćnom sudskom presudom.

Moram li se odazvati pozivu policije ili suda

Da. Pozive nadležnih tijela potrebno je ozbiljno shvatiti. Ovisno o procesnom položaju osobe razlikuju se njezina prava i obveze.

Trebam li angažirati odvjetnika ako sam pozvan na razgovor

Ako postoji mogućnost da bi razgovor mogao utjecati na vaš pravni položaj, preporučljivo je prethodno se savjetovati s odvjetnikom.

Mogu li dobiti odvjetnika po službenoj dužnosti

U određenim slučajevima obrana je obvezna te se branitelj postavlja ako ga okrivljenik sam ne angažira.

Hoće li kazneni postupak ostati zabilježen

Posljedice kaznenog postupka ovise o njegovom ishodu i okolnostima konkretnog slučaja. Pravne posljedice osuđujuće presude razlikuju se ovisno o vrsti kaznenog djela i izrečenoj sankciji.

Zaključak

Kazneni postupak u Hrvatskoj složen je pravni proces koji uključuje brojne faze – od prvih izvida i kaznene prijave, preko istrage i optužnice, pa sve do sudske odluke i eventualnog žalbenog postupka.

Svaka faza postupka nosi određena prava i obveze za osobe koje u njemu sudjeluju. Pravodobno razumijevanje vlastitog položaja i korištenje stručne pravne pomoći može biti od velike važnosti za učinkovitu zaštitu prava i interesa.

Odvjetnički ured Luka Mrkić pruža pravno savjetovanje, obranu i zastupanje u kaznenim postupcima pred nadležnim tijelima za klijente iz Zadra, Dalmacije i cijele Republike Hrvatske.

Svaki kazneni predmet zahtijeva individualnu pravnu analizu, pažljivu pripremu obrane i profesionalan pristup zaštiti prava klijenta.

 

Autor

Luka Mrkić, odvjetnik