Dozvola za boravak I rad

DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD

Prema odredbama Zakona o strancima (NN 130/11) stranac je osoba koja nije hrvatski državljani nego ima državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP-a), Švicarske Konfederacije, državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Za pojedine kategorije stranaca je potrebna dozvola za boravak i rad stranaca.
S obzirom na današnji sve češći odlazak ljudi preko granice u drugu državu u svrhu rada, ovim člankom upoznati ćemo Vas sa uvjetima kada se privremeni boravak u svrhu rada odobrava u vidu dozvole za boravak i rad te koji su uvjeti potrebni za stjecanje iste ako ste državljanin države članice Europskog gospodarskog prostora ili imate državljanstvo treće zemlje.

Privremeni boravak državljana trećih država na području Republike Hrvatske

Sukladno Zakonu, državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj s dozvolom za boravak i rad i to samo one poslove za koje je izdana i samo kod poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Takvom jedinstvenom dozvolom za boravak i rad državljaninu treće zemlje odobrava se privremeni boravak u svrhu rada u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za odobrenje privremenog boravka

Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi državljanin treće zemlje, a zahtjev za dozvolu za boravak i rad može podnijeti i poslodavac. Zahtjev za odobrenjem privremenog boravka stranac podnosi diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske, a može podnijeti i policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka državljana treće države, odnosno sjedištu poslodavca ili mjestu rada. Osim za svrhu rada, privremeni boravak za državljane trećih država može se odobriti u svrhu spajanja obitelji, srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, znanstvenog istraživanja, humanitarnih razloga i u druge svrhe.

Tko odlučuje o zahtjevu za odobrenje privremenog boravka?

O zahtjevu za odobrenje privremenog boravka odlučuje Ministarstvo putem nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj. Na temelju zahtjeva, državljaninu treće zemlje odobriti će mu se privremeni boravak u Republici Hrvatskoj ako ispuni sljedeće uvjete:
– dokaže svrhu privremenog boravka,
– ima valjanu putnu ispravu,
– ima zdravstveno osiguranje,
– ima sredstva za uzdržavanje,
– nema zabranu ulaska i boravka u Hrvatskoj,
– te ako ne predstavlja opasnost za javni poredak Hrvatske.
Odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana, a na njegov zahtjev može mu se produžiti.

Dozvola za boravak i rad na području Republike Hrvatske državljana trećih država

Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se državljaninu treće države odobrava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj te je u obliku rješenja izdaje nadležna policijska uprava/postaja.

Privremeni boravak državljana trećih država na području Republike Hrvatske

Sukladno Zakonu, državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj s dozvolom za boravak i rad i to samo one poslove za koje je izdana i samo kod poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. Takvom jedinstvenom dozvolom za boravak i rad državljaninu treće zemlje odobrava se privremeni boravak u svrhu rada u Republici Hrvatskoj.

Na temelju čega se izdaje  dozvola za boravak i rad?

Prema Zakonu o strancima, dozvola za boravak i rad može se izdati na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote. Godišnju kvotu za zapošljavanje državljanina treće zemlje utvrđuje Vlada Republike Hrvatske Odlukom u skladu sa stanjem na tržištu rada. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote odobriti će se državljaninu treće zemlje koji uz ispunjenje prethodno navedenih uvjeta za stjecanje privremenog boravka priloži i sljedeće:
– ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajući dokaz o radu,
– dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje,
– dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj.
Odobrenje za privremeni boravak izdaje se na rok važenja do godine dana, a na njegov zahtjev može mu se produžiti.

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

S druge strane, dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se izdati pograničnim radnicima pod uvjetom uzajamnosti, učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj, umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj, te ostalim osobama propisanim odredbom Zakona o strancima.
Budući da državljanin treće zemlje na temelju dozvole može raditi samo one poslove kod onog poslodavca s kojim je zasnivao radni odnos, isti mora prije zasnivanja radnog odnosa od državljanina treće zemlje tražiti na uvid valjanu dozvolu za boravak i rad, potvrdu o prijavi rada ili odobrenje privremenog boravka, a njihovu je presliku dužan imati za vrijeme trajanja radnog odnosa.
U slučaju prestanka ugovora o radu te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola, poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti.

Koja prava imaju državljani treće zemlje kojima je izdana dozvola za boravak i rad?

Sukladno članku 138. Zakona, državljaninu treće zemlje kojem je izdana dozvola za boravak i rad na temelju ugovora o radu s hrvatskim poslodavcem, zajamčena su sljedeća prava:
– radni uvjeti uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, kao i sigurnosne zahtjeve za mjesto rada,
– opće i strukovno obrazovanje,
– priznavanja obrazovnih i stručnih kvalifikacija sukladno propisu kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija,
– grane socijalne sigurnosti kako je definirano Uredbom (EZ) broj 883/2004,
– porezne olakšice, u mjeri u kojoj se radnik smatra rezidentom u porezne svrhe u Republici Hrvatskoj,
– pristup robi i uslugama i opskrbi robom i uslugama koji su dani na raspolaganje javnosti, uključujući postupke za dobivanje subvencioniranih smještaja sukladno posebnim propisima kojima se uređuju navedena područja, ne dovodeći u pitanje slobodu ugovora u skladu s pravom Unije i Republike Hrvatske,
– slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili poslodavce ili organizacijama čiji članovi obavljaju posebno zanimanje, uključujući i naknade koje im takve organizacije daju,
– usluge savjetovanja koje pružaju javni zavodi za zapošljavanje.

U kojim slučajevima Ministarstvo može ukinuti dozvolu za boravak i rad?

Sukladno članku 94. Zakona, Ministarstvo, putem policijske uprave odnosno policijske postaje, po službenoj dužnosti ukinut će dozvolu za boravak i rad ako:
– ispunjeni su uvjeti za ukidanje odobrenja privremenog boravka,
– prestali su postojati uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad,
– poslodavac više ne ispunjava uvjete iz članka 99. stavka 1. ovoga Zakona,
– državljanin treće zemlje obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad,
– državljanin treće zemlje radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola za boravak i rad,
– provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika utvrdi se da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose,
– državljanin treće zemlje ili poslodavac ne poštuje propise o radu, obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati,
– prijedlog za ukidanje podnio poslodavac ili državljanin treće zemlje
– poslodavac je sankcioniran zbog neprijavljenog rada i/ili nezakonitog zapošljavanja

Dozvola za boravak i rad izdana državljanima EGP-a

S obzirom da ja najčešći slučaj podnošenja zahtjeva za odobrenjem boravka na području Hrvatske upravo u svrhu rada, sukladno svemu navedenom, ovim se člankom ističe da postoji razlika u potrebi za izdavanjem dozvole za boravak i rad između trećih državljana i državljana država članica EGP-a.
Dakle, kako smo naveli, sa jedne strane državljani trećih država mogu u Republici Hrvatskoj raditi samo na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada samo za poslove za koje je izdana i kod poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. No, s druge strane, razlika u potrebi za izdavanjem dozvole za boravak i rad između trećih državljana i državljana država članica EGP-a je u tome da državljanin država članica EGP-a i članovi njihovih obitelji mogu do tri mjeseca raditi u Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada. Nakon tri mjeseca moraju prijaviti privremeni boravak u svrhu rada te će im se izdati potvrda ako ima valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu te potvrdu o radnom odnosu.