Stečaj kao prilika za novi početak

Stečaj kao prilika za novi početak

Stečajni postupak je izvanparnični postupak koji započinje podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka odnosno zahtjeva za provedbu skraćenoga stečajnoga postupka nad osobom koja, u smislu odredaba Stečajnoga zakona, može biti stečajni dužnik. Nakon podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, sud može, u zakonom propisanim, različitim situacijama, rješenjem otvoriti stečajni postupak, obustaviti postupak, odbaciti ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Ako sud rješenjem otvori stečajni postupak nad dužnikom, tada nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka od kojih neke posljedice imaju procesnopravni, a neke materijalnopravni karakter.

Pokretanje stečajnoga postupka

Podnošenjem prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pokreće se stečajni postupak nad dužnikom. Stečajni postupak može se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca. Pri tome se kao dužnik pojedinac smatra fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnosi se na propisanom obrascu, čiji je sadržaj i oblik propisan Pravilnikom o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku. Iako iz odredbe članka 13. stavak 4. Stečajnoga zakona proizlazi kako će sud odbaciti kao nedopušten prijedlog za otvaranje stečajnog postupka koji nije podnesen na propisanom obrascu, sudska praksa je zauzela stajalište kako sud ipak neće, u takvoj situaciji, odbaciti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, ako takav prijedlog sadržava sve ono što sadržava propisani obrazac.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je osigurati dostupnost obrazaca iz članka 13. stavak 1. Stečajnoga zakona na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Pokretanje stečajnoga postupka nije dopušteno ako je nad dužnikom pokrenut predstečajni postupak i to do njegova završetka, što je razumljivo jer je predstečajni postupak također izvanparnični postupak ali u okviru kojega se, zbog dužnikovih poteškoća u poslovanju, koje su dovele do prijeteće nesposobnosti za plaćanje kod dužnika, pokušava postići sporazum vjerovnika i dužnika kako bi se uredio dužnikov pravni položaj i njegov odnos prema vjerovnicima te održala njegova gospodarska djelatnosti. U suprotnom, u slučaju neuspjeha tog predstečajnoga postupka, za očekivati je da će se prijeteća nesposobnosti za plaćanje kod dužnika preobraziti u nesposobnost za plaćanje, čime će biti ostvaren stečajni razlog, što može dovesti do otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom.

Međutim, ako je predstečajni postupak pokrenut, taj postupak će se, u slučaju obustave zbog razloga iz članka 64. stavak 1. Stečajnoga zakona (npr. ako dužnik nakon otvaranja predstečajnoga postupka obavlja i plaćanja koja nisu nužna za njegovo redovno poslovanje, nadalje, ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću), primjenom odredbe čl. 64. stavak 2. Stečajnoga zakona nastaviti kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako sud utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima.

Za vrijeme postupka likvidacije dopušteno je pokretanje stečajnog postupka dok se ne provede podjela imovine. Podjeli imovine društva pristupa se u smislu odredbe čl. 124. i 378. Zakona o trgovačkim društvima nakon što se podmire dugovi društva.

Ovdje je potrebno dodati kako je odredbom članka 437. Stečajnoga zakona propisano kako se stečajni postupak nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati provodi kad likvidator u postupku likvidacije nad imovinom pravne osobe koja je brisana iz sudskoga registra na temelju prijavljenih tražbina utvrdi da imovina nije dovoljna za namirenje svih tražbina vjerovnika s kamatama. U tom slučaju upisuje se stečajna masa u sudski registar, kojoj se dodjeljuje osobni identifikacijski broj te se na stečajnu masu na odgovarajući se način primjenjuju Stečajnoga zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako Stečajnim zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa nositelj je prava vlasništva i drugih prava. 

Dakle, ako sud utvrdi postojanje procesnih smetnji iz članka 15. Stečajnoga zakona, rješenjem će odbaciti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadržava podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga i popis imovine i obveza dužnika9. Podaci za identifikaciju u smislu ovoga Zakona sastoje se od: 1.tvrtke ili naziva, sjedišta i poslovne adrese i osobnoga identifikacijskog broja za pravnu osobu, 2. imena i prezimena, sjedišta i poslovne adrese, adrese prebivališta i osobnoga identifikacijskog broja za fizičku osobu10. Popis imovine i obveza dužnika sastoji se od naznake: 1. nekretnina i pokretnina dužnika, 2. imovinskih prava dužnika na tuđim stvarima, 3. novčanih i nenovčanih tražbina dužnika, 4. drugih prava koja čine imovinu dužnika, 5. novčanih sredstava na računima, 6. druge imovine dužnika, 7. obveza dužnika unesenih u njegove poslovne knjige, 8. drugih novčanih i nenovčanih obveza dužnika, 9. razlučnih prava na imovini dužnika, 10. izlučnih prava, 11. prosječnih mjesečnih troškova redovnoga poslovanja dužnika u posljednjih godinu dana, 12. postupaka pred sudovima ili javnopravnim tijelima u kojima je dužnik stranka i visinu ili opis tražbine koja je predmet postupka. 

Nakon primitka prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, sud će ispitati je li prijedlog razumljiv i sadržava li sve što je potrebno za postupanje po tom prijedlogu. Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će zaključkom naložiti predlagatelju ispraviti ili dopuniti prijedlog u skladu sa odredbom članka 109. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 10. Stečajnoga zakona. Ako predlagatelj u određenom roku ne ispravi prijedlog u skladu s dobivenom uputom suda, sud će rješenjem, na temelju odredbe članka 109. stavak 4. ZPP-a, utvrditi da je prijedlog povučen, a ako prijedlog bude vraćen bez ispravka odnosno dopune, sud će ga rješenjem odbaciti.

Sud je dužan u roku od 3 dana objaviti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka putem mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova. Ako je podneseno dva ili više prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, sud će za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku. Međutim, ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka i zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnoga postupka nad istim dužnikom, zbog specifičnosti pravila o provedbi skraćenoga stečajnoga postupka, nije moguće provesti jedinstveni postupak za ta dva postupka i donijeti zajedničku odluku pa je stoga potrebno najprije provesti onaj postupak, koji je ranije iniciran te, potom, nakon pravomoćnog završetka tog postupka provesti drugi postupak. Pri tome su sudovi dužni voditi računa o hitnosti tih postupaka.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi stečajnoga postupka.

Pokretanje stečajnog postupka-tko, kada i kako?

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašteni su podnijeti vjerovnik ili dužnik ako zakonom nije drugačije određeno, a prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca ovlašten je podnijeti samo dužnik pojedinac.

Dužnost podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe popisana je odredbom članka 110. stavak 1. i 2. Stečajnoga zakona.

Prema odredbi članka 110. stavak 1. Stečajnoga zakona, Financijska agencija dužna je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, u roku od osam dana od isteka toga razdoblja, osim ako su ispunjene pretpostavke za provedbu skraćenoga stečajnog postupka.

Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlašteni su podnijeti: osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi upravnog odbora dioničkog društva, likvidator dužnika, član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu te član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu. 

Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga (nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost).

Osobe ovlaštene u ime dužnika pravne osobe podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupa, dužne su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka bez odgode, a najkasnije 21 dan od dana nastanka stečajnoga razloga. Ako to ne učine osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom navedene dužnosti. Pravo na naknadu štete zastarijeva u roku od pet godina od dana otvaranja stečajnoga postupka.

Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga. Vjerovnik koji ima status razlučnoga vjerovnika treba, uz ove dvije navedene pretpostavke, učiniti vjerojatnim i da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.

Sud je dužan ispitati dopuštenost prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine prema dužniku i vjerojatnost postojanja stečajnoga razloga jesu kumulativno određene pretpostavke procesne legitimacije vjerovnika, kao predlagatelja za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom pa ako vjerovnik ne učini vjerojatnim postojanje jedne od ove dvije pretpostavke sud će rješenjem odbaciti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. 

Predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka

Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti iznos predujma od 130,00 EUR-a u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatni iznos predujma koji ne može biti viši od 2700,00 EUR-a. Od obveze plaćanja predujma oslobođeni su: radnici i prijašnji dužnikovi radnici ako su podnijeli prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka radi namirenja svoje dospjele tražbine po osnovi rada, Financijska agencija ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnijela na temelju odredbe članka 110. stavak 1. Stečajnoga zakona i Republika Hrvatska.

Sud će odmah nakon primitka prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka zatražiti od Financijske agencije obavijest o osiguranju sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka20.

Prethodni postupak-provjera uvjeta za stečaj

Kada sud utvrdi da je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka dopušten, donijet će rješenje o pokretanju prethodnoga postupka, protiv kojega nije dopuštena posebna žalba.

Rješenje o pokretanju prethodnoga postupka sud može donijeti i u situaciji kada je Financijska agencija podnijela zahtjev za provođenje skraćenoga stečajnoga postupka ako se ne ispune pretpostavke iz članka 431. Stečajnoga zakona za istodobno otvaranje i zaključenje skraćenoga stečajnoga postupka.

Činjenica da je sud, prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka, ispitao vjerojatnost postojanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka te je ocijenio kako su iste ispunjene i zatim donio rješenje kojim je pokrenuo prethodni postupak, ne znači kako pokretanje prethodnoga postupka automatski dovodi do otvaranja stečajnoga postupka nad dužnikom.

Naime, postojanje stečajnoga razloga mora biti vjerojatno do završetka prethodnoga postupka. Prema tome, ako dužnik do završetka prethodnoga postupka postane sposoban za plaćanje, sud će postupak obustaviti. Međutim, ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnesen zbog dužnikove prezaduženosti pa taj stečajni razlog prestane egzistirati tijekom prethodnoga postupka, sud će, u tom slučaju, odbaciti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.

U okviru prethodnoga postupka pribavljaju se podaci o dužnikovoj imovini. Naime, utvrđivanje dužnikove imovine bitno je za odluku suda o tome da li će nad dužnikom otvoriti stečajni postupak u skladu s odredbom članka 129. Stečajnog zakona ili će se stečajni postupak istovremeno otvoriti i zaključiti primjenom odredbe članka 132. Stečajnog zakona. Ako se utvrdi da dužnikova imovina, koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, sud će u toj fazi postupka pozvati osobe koje imaju pravni interes za provedbom stečajnoga postupaka da u roku od 15 dana uplate predujam za namirenje troškova prethodnoga i otvorenoga stečajnog postupka, a u slučaju da navedene osobe taj iznos ne predujme donijeti će rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. S druge strane, ako se utvrdi da je dužnik vlasnik imovine veće vrijednosti, sud će rješenjem, na temelju odredbe članka 129. Stečajnog zakona, otvoriti stečajni postupak u kojem će se dužnikova imovina unovčiti te namiriti troškovi stečajnoga postupka i vjerovnici stečajnoga dužnika.

Mjere osiguranja i privremeni stečajni upravitelj

Imenovanje privremenoga stečajnoga upravitelja jedna je od mjera osiguranja propisanih odredbom članka 118. Stečajnoga zakona. Sudovi u praksi najčešće određuju ovu mjeru osiguranja. Pri tome se Izbor privremenoga stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda. Na temelju navedenog izbora, sud imenuje privremenoga stečajnoga upravitelja rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem.

Prilikom ostvarivanja povjerenih zadataka, privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika i ondje provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

Ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka

Ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka određuje se rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka te se na to ročište pozivaju: osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, podnositelj prijedloga, pravna osoba koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa i privremeni stečajni upravitelj, ako je imenovan te prema potrebi i druge osobe. Pozvane osobe će se očitovati, na navedenom ročištu, o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. Njihov dolazak na spomenuto ročište nije obvezan jer se o prijedlogu mogu očitovati i pisanim putem. Pored navedenoga, na tom ročištu treća osoba može dati izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika.

Izjava o pristupanju dugu

Ako treća osoba, kao pristupitelj dugu, podnese sudu izjavu o pristupanju dugu stečajnoga dužnika, sud može odgoditi ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka.

Uz izjavu o pristupanju dugu, treća osoba dužna je predočiti sudu od javnoga bilježnika ovjerovljenu ispravu o sadržaju i načinu ispunjenja dužnikovih obveza sukladno odredbi članka 124. stavak 3. Stečajnoga zakona, a sud je dužan ocijeniti tu izjavu i, prema potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo kojim bi se vjerovnicima pružila veća sigurnost da će im tražbina biti ispunjena. 

Rasprava i odlučivanje o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka

Rokovi za određivanje ročišta radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka razlikuju se ovisno o tome je li sud pokrenuo prethodni postupak pa ako je sud pokrenuo prethodni postupak tada je dužan odrediti navedeno ročište najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. S druge strane, ako nije pokrenut prethodni postupak, spomenuto ročište se određuje najkasnije u roku 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

Na ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka pozivaju se podnositelj prijedloga, a za dužnika pravnu osobu osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, prema potrebi, vještaci. 

Sud će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

Otvaranje stečajnoga postupka

Sud može otvoriti stečajni postupak na tri načina: a) otvaranje stečajnog postupka bez prethodnoga postupka, b) otvaranje stečajnoga postupka bez provođenja postupka, c) otvaranje stečajnoga postupka nakon prethodnoga postupka.

Dakle, ako sud utvrdi da je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka uredan i potpun, može pokrenuti prethodni postupak ili otvoriti stečajni postupak bez prethodnoga postupka. Ipak sudovi vrlo rijetko donose rješenje o otvaranju stečajnoga postupka bez prethodnoga postupka. Naime, kao što je navedeno, oko 90% prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka podnosi Financijska agencija, koja u prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne navodi podatke o dužnikovoj imovini pa stoga sudovi nemaju saznanja o tome ima li dužnik ikakvu imovinu. Zbog toga, sudovi rješenjem pokreću prethodni postupak kako bi se utvrdilo ima li dužnik imovinu koja bi bila dostatna za namirenje troškova prethodnoga i stečajnoga postupka. 

Drugi način otvaranja stečajnoga postupka je u situaciji kada sud, u smislu odredbe članka 132. Stečajnoga zakona, rješenjem istovremeno otvori i zaključi stečajni postupak bez provođenja postupka. To su oni slučajevi kada se utvrdi da dužnikova imovina, koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna za namirenje troškova postupka ili je neznatne vrijednosti te ako osobe koje imaju pravni interes za provođenje stečajnog postupka po pozivu suda ne predujme sredstva za namirenje troškova prethodnoga postupka i otvorenog stečajnoga postupka. Sud u rješenju o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka imenuje stečajnoga upravitelja, a primjenjuju se odredbe o izboru i imenovanju stečajnoga upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. U skraćenom stečajnom postupku izbor stečajnoga upravitelja obavlja se metodom slučajnog odabira s liste A i liste B stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.

Osnove pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka 

Objavom rješenje o otvaranju stečajnoga postupka putem mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova nastupaju brojne pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka (članak 158. stavak 1. Stečajnoga zakona). Potrebno je napomenuti kako je posebno regulirana situacija kada rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, tada će se smatrati da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile u trenutku kada je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Stečajni zakon u Glavi IV. uređuje pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka i to: osnovne pravne posljedice, zatim pravne posljedice koje se odnose na ispunjenje pravnih poslova i pobijanje pravnih radnji stečajnoga dužnika.

Neke od osnovnih pravnih posljedica su procesnopravne naravi, a neke su materijalnopravne naravi. Te su pravne posljedice uglavnom propisane Stečajnim zakonom ali i drugim zakonima, kao što je Zakon o parničnom postupku.

Parnični postupci

Prema odredbi članka 34. točka 5. Zakona o parničnom postupku proizlazi stvarna nadležnost trgovačkih sudova suditi u prvom stupnju u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojom je pred trgovačkim sudom otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu tog stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda, a sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak te je prema odredbi članka 63. Zakona o parničnom postupku propisana nadležnost trgovačkih sudova u svim sporovima nastalim u toku i u povodu stečajnog postupka, pri čemu je isključivo mjesno nadležan sud na čijem se području nalazi sud koji provodi stečajni postupak.

Dakle, navedene zakonske odredbe upućuju na to kako otvaranje stečajnoga postupka nad jednom od parničnih stranaka može dovesti do atrakcije stvarne i mjesne nadležnosti sudova.

Sljedeća procesnopravna posljedica otvaranja stečajnoga postupka odnosi se na prekid svih parničnih postupaka primjenom odredbe članka 212. t. 5. Zakona o parničnom postupku. Dakle, navedeni postupci prekidaju se po sili zakona, a mogu se nastaviti kada stečajni upravitelj preuzme postupak ili kada sud, na prijedlog protivne strane, ili po službenoj dužnosti pozove na preuzimanje postupka.

Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu, uključujući i arbitražne postupke koji su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bili u tijeku, stečajni upravitelj će preuzeti u ime i za račun stečajnoga dužnika.

Nadalje, prema odredbi članka 165. stavak 2. Stečajnoga zakona stečajni upravitelj će u ime stečajnoga dužnika preuzeti parnice koje su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku protiv stečajnoga dužnika ako se tiču: izlučenja nekoga predmeta iz stečajne mase, odvojenoga namirenja i obveza stečajne mase.

Ostvarivanje tražbina stečajnih vjerovnika

Najznačajnija materijalnopravna posljedica otvaranja stečajnog postupka, u odnosu na tražbine stečajnih vjerovnika, je da oni mogu svoje tražbine prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku (članak 167. Stečajnoga zakona). Pored navedenoga, činjenica otvaranja stečajnog postupka na razne načine djeluje prema tražbinama ove grupe vjerovnika, tako primjerice otvaranjem stečajnog postupka dospijevaju nedospjele tražbine. Nadalje, tražbine vezane uz raskidni uvjet koji nastupa nakon otvaranja stečajnoga postupka, do nastupanja uvjeta, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne tražbine (članak 141. Stečajnog zakona). 

Zabrana ovrhe i osiguranja te zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi

Odredba članka 169. Stečajnoga zakona uređuje pitanje ovrhe i osiguranja različitih kategorija vjerovnika stečajnoga dužnika. Stavak 1. navedene odredbe propisuje opće pravilo glede pojedinih stečajnih vjerovnika koji ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika i to zbog činjenice kako stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja

Nadalje, važna materijalnopravna posljedice otvaranja stečajnoga postupka ogleda se i u prijelazu prava dužnikovih dužnikovih tijela odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja jer otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja, a u odnosu na dužnika pojedinca pravo upravljanja i raspolaganja imovinom koja u ulazi u stečajnu masu prelazi na stečajnoga upravitelja.

Dužnost obavješćivanja i suradnje

Još jedna bitna osnovna pravna posljedica otvaranja stečajnoga postupka odnosi se na dužnost obavješćivanja i suradnje. Naime, dužnik pojedinac te osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi nadzornoga tijela i osobno odgovorni članovi dužnika ovlašteni za zastupanje, dužnikovi radnici i prijašnji dužnikovi radnici dužni su sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, prema nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koji se odnose na postupak, zatim pomagati stečajnom upravitelju pri ispunjavanju njegovih zadataka i suzdržati se od svih radnji koje bi mogle otežati ispunjavanje zadatka stečajnoga upravitelja. 

Ostale pravne posljedice

Podjela imovine pravne zajednice koju čini dužnik s nekom trećom osobom u okviru suvlasničke ili kakve druge pravne zajednice ili ortaštvu, kao i podjela imovine bračnih drugova ako je nad imovinom jednog bračnog druga otvoren stečajni postupak, obavit će se obavit će se izvan stečajnoga postupka.

Pravo na ostvarivanje zahtjeva stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) otvaranjem stečajnoga postupka prelazi na stečajnoga upravitelja. 

U odnosu na osobnu odgovornost članova društva u situaciji kada je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv tih članova društva može ostvarivati samo stečajni upravitelj.